Doc. dr. sc. Tanja Jurin klinička je psihologinja, zaposlena kao docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala je kliničku psihologiju i stekla doktorat znanosti iz kliničke psihologije. Područjem seksualnosti bavi se istraživački, edukativno i savjetodavno. Istražuje teme seksualne želje, seksualnog zadovoljstva i dobrobiti te seksualnih smetnji i poremećaja. Osmislila je i predaje kolegij Psihologija seksualnosti. Osim nastavnog i istraživačkog angažmana, educirala se iz područja seksualne terapije te se, osim savjetovanja i terapijskog rada s osobama s psihičkim smetnjama, bavi tretmanom osoba koje traže pomoć zbog seksualnih problema. Članica je Hrvatskog društva za seksualnu terapiju.Trenutno obnaša i funkciju voditeljice Savjetovališta za studente Sveučilišta u Zagrebu te je suosnivačiva Psihološkog centra Nit. d.o.o.
Krešimir Prijatelj završio je doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dodatno je završio pohađanje četverogodišnje edukacije iz Gestalt psihoterapije i savjetovanja i dvogodišnje edukacije iz seksualne terapije (apsolvent). Bio je zaposlen kao psiholog u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a praktični rad nastavio je kroz psihološko savjetovanje u Studentskom savjetovalištu Sveučilišta u Zadru te u Nastavno-kliničkom centru Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Od 2021. godine zaposlen je na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru, gdje aktualno sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima iz razvojne i kliničke psihologije. Dodatno se educirao u primjeni raznih psihodijagnostičkih instrumenata, forenzičnog intervjua s djecom, kriznih intervencija, tretmana traume i prevencije seksualnog nasilja. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima, s temama koje obuhvaćaju online seksualne rizike, seksting, prediktore mentalnog zdravlja, razvoj djece i adolescenata te psihosocijalne posljedice trauma.
Aleksandar Štulhofer profesor je sociologije i predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je velik broj radova u međunarodnim časopisima o epidemiologiji seksualnog zdravlja, pornografiji i seksualnoj socijalizaciji, hiperseksualnosti, seksualnom zadovoljstvu, emocionalnoj intimnosti i seksualnom blagostanju, riziku od HIV-a i rizičnom seksualnom ponašanju, spolnom odgoju u školama te, u novije vrijeme, o pozitivnom seksualnom starenju. Između 2005. i 2016. godine dr. Štulhofer radio je kao kratkoročni konzultant za bihevioralni nadzor HIV-a u Regionalnom uredu za istočni Mediteran Svjetske zdravstvene organizacije. Član je uredničkih odbora časopisa Archives of Sexual Behavior, Journal of Sex Research i Sexuality and Culture. Godine 2016. nagrađen je zlatnom medaljom Europske federacije za seksologiju, a 2025. dobio je nagradu Alfred C. Kinsey Distinguished Researcher Award. Njegovi najnoviji istraživački projekti usmjereni su na konceptualizaciju, mjerenje i mješovite metodološke pristupe proučavanju uspješnog seksualnog starenja iz međukulturalne perspektive.
Iva Žegura diplomirala je i specijalizirala kliničku psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je trenutno na doktorskom studiju. Ima status ovlaštene kliničke psihologinje Hrvatske psihološke komore te dodatne edukacije iz gestalt integrativne terapije, kibernetike psihoterapije i seksualne terapije. Od 2004. zaposlena je u Psihijatrijskoj klinici Vrapče, gdje i danas radi. U kliničkom i ambulantnom radu posebno se bavi zaštitom mentalnog zdravlja LGBTIQ+ osoba. Aktivno sudjeluje u nastavi i mentorstvu na više visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, surađuje s brojnim državnim i nevladinim organizacijama te obnaša vodeće funkcije u međunarodnim stručnim organizacijama. Autorica je i urednica više znanstvenih radova, knjiga i priručnika iz područja kliničke psihologije, psihoterapije, seksualnog zdravlja i ljudskih prava. Također je dobitnica više stručnih nagrada za doprinos razvoju psihologije i zaštiti ljudskih prava, uključujući nagradu Ramiro Bujas za izniman doprinos afirmaciji psihologije 2024.