O predavanju

Što se događa kada pogled na vlastito lice ili tijelo izazove nelagodu, tugu ili snažnu disforiju? Što kada ono što vidimo ne odgovara onome što očekujemo da jesmo? Sve više mladih ljudi susreće se s tim iskustvom u vremenu u kojem su izgled i identitet stalno izloženi pogledu drugih — uživo i online.

U predavanju će biti razmotreno kako mozak i um oblikuju sliku o sebi kroz dva klinički i društveno važna primjera: tjelesni dismorfni poremećaj (BDD) i iskustva rodnog identiteta. Analizirat će se procesi koji dovode do nesklada između onoga što vidimo i onoga što doživljavamo kao svoje, kao i razlike između psihopatološke patnje i razvojnih identitetnih propitivanja.

Otvorit će se i ključno pitanje: kako nastaju očekivanja o tome kako bismo trebali izgledati i tko bismo trebali biti? Razmotrit ćemo ulogu digitalnog okruženja, stalne vizualne izloženosti i kulture usporedbe u oblikovanju slike tijela i identiteta. Naglasak neće biti na suhim definicijama, nego na autentičnom iskustvu mladih ljudi danas. Pitanje identiteta promatrat će se kao konkretan psihološki proces usklađivanja misli, osjećaja i tjelesnog doživljaja.

Kroz suvremene znanstvene spoznaje i primjere iz kliničke prakse pokazat će se zašto su neke predodžbe o sebi izrazito stabilne i otporne na promjenu, dok su druge razvojno promjenjive i osjetljive na društveni i digitalni kontekst. Predavanje će ponuditi psihološke okvire za razumijevanje iskustava koja su svakodnevica te alate za razlikovanje stanja koja zahtijevaju kliničku intervenciju od identitetnih procesa koji traže podršku, prostor i dijalog. Sve će biti potkrijepljeno istraživačkim nalazima i primjerima iz terapijske prakse.

O predavaču

Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić diplomirala je i magistrirala psihologiju te doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu s temom iz područja kliničke psihologije. Radi kao redovita profesorica u trajnom zvanju na diplomskom i doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije vezane uz psihičke smetnje, njihovo prepoznavanje i ublažavanje. Znanstveni je interes otpočetka karijere vrlo aktivno usmjerila prema istraživanju etioloških čimbenika anksioznosti, pojavnih oblika anksioznih poremećaja i njihovom liječenju, kao i prema psihičkim manifestacijama stresa.  Osim navedenog, klinički i istraživački se bavi fenomenom transrodnosti. Bila je voditeljica nekoliko znanstvenih projekata. Objavila  brojne znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnim časopisima. Autorica više poglavlja u knjigama i udžbenicima. Nositeljica više kolegija iz područja kliničke psihologije na svim razinama studija psihologije na matičnom fakultetu. Suradnica je na nekoliko kolegija na diplomskoj  i poslijediplomskom studiju medicine. Mentorica je diplomskim, specijalističkim i doktorskim radnjama. Dugogodišnja je koordinatorica za studente s invaliditetom na matičnom fakultetu. Licencirani je kognitivno-bihevioralni terapeut. Dobitnica je više nagrada Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva, te nagrade Grada Zagreba u 2024. godini. Nacionalna je predstavnica u Europskom udruženju kliničkih psihologa, te je bila predsjednica međunarodnog društva za istraživanje stresa, anksioznosti, traume i otpornosti (Stress, Anxiety, Trauma and Resilience Society, STAR).