Psihozij je utemeljen 2011. Predstavlja vježbaonicu za istraživačke radove studenata psihologije iz cijele regije. Dana 8. travnja 2011. održan je prvi Psihozij. Svoje su prve istraživačke radove tada izlagali studenti Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija i studentice iz Novog Sada. Nakon toga je odlučeno – Psihozij je projekt s kojim STUP mora nastaviti.
Na Psihoziju 2012. održane su prezentacije devet studentskih radova te dva gostujuća predavanja – plenarno predavanje prof. dr. sc. Željke Kamenov o rodnoj ravnopravnosti i predavanje kolege Ivana Flisa o JEPS-u, časopisu udruge europskih studenata psihologije (EFPSA). Na kraju – domjenak za sve izlagače i posjetitelje, čiji se broj procjenjuje na stotinjak ljudi. Iako još mlad, projekt je pokazao veliki potencijal za rast i omogućavanje nadolazećim generacijama da svoje istraživačke prvijence okušaju još za vrijeme studija.
Na Psihoziju 2013. održane su prezentacije trinaest studentskih radova i plenarno predavanje prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić o kognitivno-bihevioralnoj terapiji i neuroznanosti. Nakon domjenka, u večernjim satima organizirano je druženje u caffe baru Akademija. Osim studenata Odsjeka na FFZG-u, svoje su radove izlagali i studenti Hrvatskih studija i FF-a u Rijeci, a kao pasivni sudionici sudjelovali su studenti svih fakulteta psihologije u Hrvatskoj te studenti iz Mostara i Novog Sada.
Psihozij koji je održan 2014. godine obilježila su dva plenarna predavanja, o ličnosti i radnom ponašanju dr. sc. Zvonimira Galića i o vizuo-spacijalnim strategijama koje koriste golmani pri obrani penala dr. sc. Tiziano Agostinija. Osim toga, održane su i radionice na području kliničke, socijalne i organizacijske psihologije. Kao i svake godine, održane su i studenske sekcije, njih čak šest. Uz akademski program, održani su i druženje i zabava u Saxu.
Na ovom polujubilarnom izdanju Psihozija, 2016. godine organizatori su pripremili zanimljive radionice i plenarna predavanja domaćih i stranih izlagača. Dr. sc. Dragutin Ivanec, profesor s Odsjeka za psihologiju s Katedre za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, aktivno istražuje područje psihologije boli od početka svog znanstvenog rada. Psihologija boli fokusira se na percepciju boli, doživljaj osjeta boli, te spoznaje iz tog područja primjenjuje u zdravstvenom području u okviru kognitivno bihevioralne terapije. Profesor Ivanec predstavio je svoja istraživanja boli kao jedan od glavnih stručnjaka na ovim geografskim područjima. Dr. sc. Vesna Gavrilov-Jerković profesorica je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu s dugim iskustvom djelovanja na području kliničke psihologije koja se hrvatskim studentima predstavlja kao srpska Nataša Jokić-Bekić. Na plenarnom predavanju govorila je o psihološkoj otpornosti odnosno o faktorima koji nas čine otpornima na razvoj psihičkih poremećaja. Dragica Barbarić je kognitivno-bihevioralna terapeutkinja koja je kroz dinamičnu radionicu predstaviti koncept mindfulnessa, odnosno na hrvatskom, usmjerenu svjesnost. Mindfulness se odnosi na meta-stanje potpune usredotočenosti na sadašnjost, u kojem se misli i osjećaji opažaju i analiziraju, ne dopuštajući da nas preuzmu. Mindfulness je vještina koja svakoj osobi može pomoći prebroditi svakodnevne životne prepreke i doprinijeti svačijem blagostanju. Baran Metin doktorand je na Sveučilištu u Utrechtu koji je govorio o odgađanju obaveza na poslu i svojem istraživanju dobrobiti zaposlenika, u teoriji i praksi. Peter Edelsbrunner, doktorand na Sveučilištu znanosti i tehnologije ETH Zürich, približio je radionicom Bayesovski pristup statistici ambicioznim istraživačima i svima onima koji se tako osjećaju, te će biti moguće na licu mjesta u specijalnom programu isprobavati jednostavnije analize. Ovo je samo dio koji je činio program Psihozija 2016. Sva izlaganja, predavanja i radionice na kongresu Psihozij bile su besplatne i otvorene za sve posjetitelje. Organizacija Psihozija voli dobru zabavu te je zato bilo dobre zabave i u večernjim satima nakon edukativnog programa u prostoru Hrvatske udruge mladih i u Pivani.
Kongres se održavao kroz 3 dana - petak, subotu i nedjelju, tijekom kojih ssu udionici uživali u raznolikim sadržajima različitih predavanja i radionica. Na Psihoziju održanom 2018. godine bilo je 5 plenarnih predavanja te čak 6 studentskih sekcija s više od 20 studenata izlagača i 6 radionica. Plenarni predavači koji su obogatili program ovog Psihozija te upoznali više od 500 sudionika s aktualnim spoznajama iz područja kojima se bave bili su Boris Jokić, Lidija Arambašić, Željka Kamenov, Jelena Šakotić Kurbalija te Irena Cajner Mraović, od kojih su sudionici imali prilike čuti o temama od kurikularne reforme pa sve do ličnosti psihoterapeuta. Također, samim studentima pružena je prilika izložiti vlastite radove u sklopu studentskih sekcija sa šest različitih tema. Kroz njih im je dana mogućnost izlagati radove ne samo pred kolegama, nego i samim profesorima, odnosno stručnjacima u području. Time se studente potiče da se uključe u znanstveno-istraživački rad te prenose svoja znanja. Radionice, koje su sudionicima pružile stjecanje praktičnog znanja, vodili su profesionalci iz različitih područja (organizacijske, kliničke i eksperimentalne psihologije). Za sve koji su bili željni daljnjeg stjecanja praktičnog znanja bio je održan i Sajam udruga koje se bave radom u području psihologije.
Psihozij je održan i 2020. godine, u izazovnim vremenima kada je pandemija tek počela, no uporni i snalažljivi organizatori uspjeli su skup organizirati u potpunosti online, a zadržati kvalitetu i posjećenost događaja. Održala su se tri plenarna predavanja. Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i prof. dr. sc. Dražen Begić zajedno su se pridružili te iskoristili svoja dugogodišnja iskustva rada s pacijentima kako bi objasnili predviđanja o porastu određenih psihičkih poremećaja u novom desetljeću na predavanju pod nazivom "Doba depresije: Ima li svjetla na kraju tunela?" Mrežna paradigma zalaže se za to da se psihički poremećaji ne bi trebali promatrati kao nezavisni entiteti koji uzrokuju simptome, već kao kompleksne mreže simptoma koji izravno utječu jedni na druge. Više o ovoj inovativnoj paradigmi, novim mogućnostima za klinička istraživanja i intervencije koje otvara te rezultatima dosadašnjih istraživanja na ovu temu moglo se saznati na predavanju. Uz zanimljiva predavanja održale su se zanimljive radionice iz različitih područja psihologije te tri studentske sekcije. Nepovoljna epidemiološka situacija nije zaustavila dobro druženje pa su se sudionici zabavili uz online kviz.
